Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porezi i poreski sistem". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

Sadržaj:

POREZI I PORESKI SISTEM……………………………………………………………………………………….…..2

Svrha oporezivanja………………………………………………………………………………………………………2

Istorija poreza……………………………………………………………………………………………………………..2

Tipovi poreza………………………………………………………………………………………………………………3

Osnovni porezi…………………………………………………………………………………………………………….3

Predmet oporezivanja…………………………………………………………….……………………….…………..4

Poreski obveznik…………………………………………………………………………………………………………4

Nastanak poreske obaveze………………………………………………………..………………………………….5

Poreska stopa……………………………………………………………………………………………………………….5

Poseban postupak oporezivanja……………………………………………………………………………………5

Poreski period……………………………………………………………………………………………………………..6

Povraćaj i refakcija poreza……………………………………………………………………………………………6

Pravo na umanjenje poreske obaveze……………………………………………………………………….…..6

Popis……………………………………………………………………………………………………………………………6

Predmet oporezivanja………………………………………………………………………………………….………7

Poreska oslobođenja……………………………………………………………………………………………….……7

Prethodni porez……………………………………………………………………………………………………………8

Pravo na refakciju PDV………………………………………………………………………………………………….8

Pravo na povraćaj razlike…………………………………………………………………………………….…….….8

AKCIZE………………………………………………………………………………………………………………….....….8

Predmet_oporezivanja……………………………………………………………………………………….…………8                      

Stope akcize……………………………………………………………………………………………………….………..9

Olakšice kod plaćanja akcize…………………………………………………………………………………………10

Literatura……………………………………………………………………………………………………………………12

POREZI I PORESKI SISTEM

Porez je nedobrovoljno plaćanje državi koje nije praćeno protivuslugom koju bi od nje primio platilac poreza.

Svrha oporezivanja:

Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Pored ovog glavnom cilja, drugi ciljevi oporezivanja su:

a) redustribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimulisanje neželjenog ponašanja, kao potrošnje duvana i alkohola kroz visoke akcize, c) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako veruju neki ekonomisti.

Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem doohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka.

Istorija poreza:

Od kada postoji država postoji i potreba da se ona finansira. Način njenog finansiranja se veoma menjao tokom vremena.

U starija vremena (antika i srednji vek), porezi su bili manje važni nego danas, a država i vladalac više su se oslanjali na prihode od krunske zemlje i rudnika plemenitih metala, koji su se nalazili u vladaočevoj svojini. Vladalac je, kao vlasnik svega postojećeg, koristio i rad podanika za svoje i državne potrebe, a bez oporezivanja. Snažnije države naplaćivale su tribut od pokorenih država.Ipak, i tada su postojali izvesni porezi, odnosno dažbine. U Egiptu se pominju porez na ulje za kuvanje i glavarina, u Grčkoj carina i glavarina na robove i strance, u Rimu glavarina u ranijem periodu, a kasnije porez na nasleđe i na promet (žito, so), kao i carina.

I u srednjem veku prihodi od krunskih domena ostaju važan izvor prihoda vladaoca i države, ali se šire porezi u obliku glavarine, poreza na zemlju i nasleđe i raznih drugih dažbina. Deo poreza plaća se u naturi, kao deo žetve ili u stoci. Crkva stiče velike prihode kroz razne dažbine Pojava i rast mnogih poreza čvrsto je vezana za ratove i potrebu koju oni donose da se u kratkom roku znatno poveća državni prihod. Tako je prvi porez na dohodak građana uveden u Engleskoj 1799. godine kako bi se finansirao rat sa Napoleonom. I kasnije su skokovi u oporezivanju rezultat ratova (na primer, I i II svetskog), posle kojih poreski teret nije u potpunosti vraćan na pređašnji nivo. Progresivan porez na dohodak uveden je prvi put u Pruskoj 1853, a zatim u drugim zemljama (Britanija 1907, SAD 1913, Francuska 1917). U Engleskoj je u srednjem veku naplaćivan porez i za svaki prozor na zgradi. Poreski obveznici su zato zaziđivali prozore da bi plaćali manji porez. Posledica takve poreske politike se i danas može videti na nekim zgradama u Londonu. Tokom ropstva pod Turcima, Turci su naplaćivali čak i porez koji se zvao "žvakalica"

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]